Osnovna škola "Kozala" Rijeka

U riječkoj Galeriji Kortil u subotu 23. ožujka učenici su uz stručno vodstvo Ivane Lučić pogledali skupnu izložbu 'Percepcije'.  Izložbu u produkciji Gradske galerije Labin, a temeljni cilj bio je povećanje vidljivosti i umrežavanje mlađih umjetnica i kustosica. Skupnom izložbom 'Percepcije' predstavilo se deset umjetnica: Eni Blašković, Glorija Blazinšek, Sanda Črnelč, Meri Files, Hana Hanak, Anja Juričić, Monika Milas, Alba Miočev, Iris Poljan, Marina Rajšić. Tematski naglasak postavljen je radovima na osobne postulate stvaranja i pogleda na svijet i vrijednosti. Izbor medija nije bio ograničen ni uvjetovan, iako su se umjetnice kretale u konceptualnom i fotografskom izričaju (fotografije, prostorne, zvučne i računalne instalacije, tekstil, keramika).

Temeljem viđenog učenici su zadani likovni problem rješavali u različitim crtačkim i slikarskim tehnikama.

Mentorice su u autobusu učenicima ispričale kratku povijest Grada Zagreba. Dolaskom u Zagreb na Kaptol najprije su vidjeli Zagrebačku katedralu i Franjevački samostan, Jelačićev trg s fontanom Manduševac, Cvjetni trg na kojem se nalazi kip pjesnika Petra Preradovića. Učenicima je bio zanimljiv Oktogon (Prva hrvatska štedionica) po središnjoj dvorani natkrivenoj staklenom kupolom od vitraja. Na Trgu Maršala Tita učenici su prepoznali Hrvatsko narodno kazalište kojeg su projektirali (Fellner i Helmer),  arhitekti koji su projektirali i Riječko kazalište Ivan pl. Zajc. Ispred zgrade uočili su Meštrovićevu skulpturu Zdenac života. Na istom su trgu vidjeli i Muzej za umjetnost i obrt, Školu primjenjene umjetnost i dizajna te Hrvatski školski muzej. Frankopanskom ulicom došetali su do Ilice pa onda krenuli svi na uspinjačom koja povezuje Gornji i Donji grad. Na vidikovcu ih je dočekala Kula Loztršćak, prošetali su ispred crkve sv. Katarine prve barokne građevine kontinentalne Hrvatske. Uz crkvu sv. Katarine pruža se kompleks bivšeg isusovačkog samostana, sagrađenog u 17. stoljeću, danas je ova građevina sjedište galerijske ustanove Klovićevi dvori i u njenim je prostorima postavljena izložba radova Ivana Meštrovića.

Ovo je dosad najveća kiparska izložba Ivana Meštrovića. Među izloženim djelima neke su od najpoznatijih skulptura, ali i manje poznati radovi iz svih umjetnikovih životnih i stvaralačkih faza koje su bile otkriće LIADOvcima. Od 220 izloženih radova gotovo 140 skulptura dolazi iz fundusa i pohrane Muzeja Ivana Meštrovića, splitske Galerije Meštrović i zagrebačkog Atelijera Meštrović, ostala djela  su prikupljena iz muzeja, galerija, crkava i privatnih zbirki u Hrvatskoj, Srbiji, Sloveniji, Austriji, Češkoj, Italiji, Velikoj Britaniji i Sjedinjenim Američkim Državama. 

Povod za održavanje izložbe, jest 140. obljetnica rođenja u svijetu cijenjenog kipara, arhitekta, slikara i književnika koji se smatra jednom od najvećih osobnosti svjetske umjetnosti prve polovice 20. stoljeća. 

Njegova djela krase brojne javne prostore diljem svijeta. Među najpoznatija ostvarenja spada impresivna, monumentalna skulptura Indijanci, postavljena u samom središtu Chicaga. Meštrovićeva Djevojka s lutnjom izložena je u zgradi Ujedinjenih naroda u New Yorku, čime mu je odana posebna počast. 

Iako građanin svijeta, Ivan Meštrović je ostao emotivno vezan uz svoju domovinu te joj je Darovnicom hrvatskome narodu ostavio neprocjenjivo umjetničko blago. 

Nakon izložbe LIADOvci su se spustili do Kamenitih vrata, Radićevom ulicom do Dolca najpoznatije zagrebačka tržnice na otvorenom, pored barokne crkve sv. Marije, Tkalčićevom ulicom do Kaptola gdje su ušli u autobus, veseli i puni novih spoznaja krenuli za Rijeku.

 Natječaj je pokrenut s ciljem osvještavanja šire društvene zajednice o utjecaju klimatskih promjena u kombinaciji s drugim pogubnim ljudskim aktivnostima na Jadransko more, i vode općenito a u kontekstu UN-ovog desetljeća oceanske znanosti za održivi razvoj 2021. - 2030. (oceansko desetljeće), te EU misije "Restore our Ocean and Waters" („Obnovimo naše oceane i vode”) koja ima za cilj zaštititi i obnoviti zdravlje naših oceana i voda kroz različite aktivnosti (istraživanje i inovacije, angažman građana i opismenjavanja na temu oceana).

Mentori su odabrali 21 likovni rad za navedeni natječaj:

5.razred: Jan Barbir, Nora Matetič, Sofia Bystryakova, Vane Kalc Rožić; mentorica Larisa Dragelj, asistentica Iva Štefanac

6. razred: Ana Pinjušić, Bojan Cvijanović, Ema Vuković, Lorena Perica, Lovro Hlača, Lucija Babić, Lucrezia Marija Cerkuš, Malvina Papuga Jelinić, Marija Jedriško, Mikela Perković, Niko Pavlek Luković, Tili Horvat; mentorica Tea Paškov Vukojević, asistentica Andrea Dujmešić Kopić

7. razred: Anja Spoja, Kaja Nikolić, Tereza Batić, Thomas Velčić; mentor Boris Herceg
8. Razred: Nika Štefanac; mentorica Laura Herceg

Agencija za odgoj i obrazovanje i OŠ Bijaći objavili su teme za likovni natječaj za sve osnovne škole RH:

ČA je čovik bez beštije...

Čovik i pas

Judi i beštije

„Trči vrime, cvili maška”

„Moj galebe” („Tebe gledat, s tobon letit”)

„Pala je u more stina i prozebli grdelini”

„Moj se did družija s tovaron / i sa zmijon i s kozon se družija”

„Pute, laze pizon dubli tovari”

„Konji bili, konji vrani”

ČA lipo piva grdelin u ćibi

ČA je baketina?

Šempjasta maška

Vridni tovar

Tić na vrj cabla

Moja kućna beštija

Čovikov najbolji kumpanjo

Štorija o tovaru

Likovni radovi liadovaca rađeni su u različitim likovnim tehnikama. Za natjecanje mentori su odabrali deset likovnih radova:  

5. razred: Dea Spoja, Juraj Kufner, Vane Kalc Rožić; mentorica Larisa Dragelj, asistentica Iva Štefanac

6. razred: Lovro Hlača, Lucija Babić, Lucrezia Marija Cerkuš; mentorica Tea Paškov Vukojević, asistentica Andrea Dujmešić Kopić        

7. razred: Thomas Velčić, Anja Spoja; mentor Boris Herceg

8. razred: Jelena Polovina, Noemi Tombolaš; mentorica Laura Herceg

Natječaj i prateća izložba jedni su od najvećih u svijetu i svake godine okupljaju tisuće djece iz cijeloga svijeta. Ujedinjeni narodi su 2024. proglasili Međunarodnom godinom kamelida (deva), a ujedno je to 150. godišnjica Svjetskog poštanskog saveza. 52. ICEFA Lidice posvećena je temi: KARAVANA

Mentori su odabrali 15 učeničkih likovnih radova za natjecanje:

5. razred: Aurora Kvaternik, Sofia Bystryakova, Dea Spoja, Nora Matetić, Lara Ivančić, Ema Grudenić,    

                 Elida Petrov; mentorica Larisa Dragelj, asistentica Iva Štefanac

6. razred: Tili Horvat, Marija Jedriško, Ema Vukelić; mentorica Tea Paškov Vukojević, asistentica Andrea

                  Dujmešić Kopić

7. razred: Tereza Batić, Oskar Bizomec, David Dujmović, Kaja Nikolić, Anja Spoja; mentor Boris Herceg

Učenici su s muzejskom likovnom pedagoginjom analizirali izložene likovne radove i pokušavali su pronaći poveznicu između Nizozemskog umjetnika i Rijeke. Učenike je zanimalo što je spojio nizozemskog umjetnika Joosta de Jongea i Rijeku? Još bolje, što je toga suvremenog slikara spojilo s baštinskom ustanovom poput Muzeja grada Rijeke? Jedan odogovor bio bi njegova želja da vidi ovdašnja djela Vittorea Carpaccia, velikana rane venecijanske renesanse.

Joost de Jonge iskoristio je privremenu riječku rezidenciju da udahne tračak Mediterana i potaknut ovdašnjim kulturno-povijesnim ozračjem, otvori u svom likovnom radu stranicu novog ciklusa.

Ključno uporište u tom koraku postala je slika Gustava Klimta, izvorno nastala za ukrašavanje interijera zgrade HNK Ivana pl. Zajca 1885. godine i naknadno prozvana Orfej i Euridika. Sve se dogodilo zahvaljujući tomu što se jedan od de Jongeovih riječkih boravaka vremenski poklopio s programom restauriranja i prezentacije Klimtovih slika u Muzeju grada. Klasično slikarstvo s kraja 19. stoljeća u Klimtovoj izvedbi pokazalo se u de Jongeovim očima kao svojevrsna reminiscencija renesanse, što je zagolicalo njegovu insipiraciju i zadržalo ga u Rijeci.

Mitološkom ljubavnom motivu Orfeja i Euridike de Jonge je zatim posvetio cijeli ciklus od 60-ak vlastitih ulja na platnu, interpretirajući ga u maniri avangardnih rješenja iz prve polovice 20. stoljeća. Njima dominiraju jezik pojednostavljene apstraktne likovnosti, gusti pastozni premazi i topli koloristički tonovi. Platna su katkad ispunjena s nekoliko jarkih ploha, katkad njima dominiraju manji umreženi oblici. Slike su koloritički snažne do prštavosti, a istovremeno bogate asocijativnošću. Teoretičari umjetnosti u njima će prepoznati derivacije kubizma, odraze lirske apstrakcije, natruhe dadaizima, mentalne susrete s avangardistom poput Picabije.

De Jonge se u svojoj riječkoj priči tu ne zaustavlja. Kao preludij tim radovima, načinio je set fotografija vlastite konceptualne intervencije koja združuje Klimtova platna s eksponatima Muzeja grada Rijeke čiji rodni listovi vode u Klimtovo doba. Također im je, u nekoliko koraka, pridruživao manja ulja na platnu sa svojim potpisom. Tako nastali i fotografski dokumentiran dijalog jučerašnjeg i današnjeg umjetnika svojevrsno je „odmjeravanje snaga“ dvaju autora koje stilskim i vremenskim procjepima potiče promatračku reakciju.

Nakon razgledavanja izložbe i razgovora održana je slikarska radionica na temu „ljubavi“ od 10,00-13,00 sati.

 

U subotu 28. listopada od 10,00 do 13,00 sati u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti učenici LIADO-a posjetili su samostalnu izložbu Zorana Pavelića „Pobuđivački mehanizmi“ uz stručno vodstvo Ivane Golob Mihić i autora izložbe. Nakon izložbe održana je radionica crtanja i slikanja pod vodstvom mentorica i asistentica. Radovi učenika iznenađujuće kvalitetno prikazuju dječju percepciju viđenih radova dako da su autor i kustosica predložili da svi radovi budu izloženi u muzeju do zatvaranja izložbe tj. 4. prosinca 2023.

Zoran Pavelić djeluje još od sredine osamdesetih godina 20. stoljeća, na polju raznolike produkcije kojem su sidrište multimedijalnost i nespektakularni oblici rada, nevidljive i svakidašnje forme ponašanja i gesti koje često nemaju za cilj estetski užitak, već skretanje pažnje na potrebu za akcijom. Izložba će u nekoliko segmenata pokazati više desetina radova koji će se međusobno ispreplitati te će nelinearnim čitanjem koje radovi sami potiču zaobići logiku kronologije. Istaknuti će radove koji predstavljaju njegove stvaralačke principe i uzbudljive ideje. Umjetnička praksa Zorana Pavelića najčešće istražuje zone utjecaja i korelacija različitih kulturnih, medijskih, geopolitičkih i drugih čimbenika na položaj umjetnika i umjetnosti u društveno političkom kontekstu. Njegova umjetnička pozicija razvija se kroz aktivni stav prema kulturnoj i političkoj stvarnosti tranzicijske Hrvatske, a posebno u nastojanju da unutar zadanih okvira redefinira odnos umjetničkog nasljeđa proto-konceptualne umjetnosti šezdesetih godina i njemu suvremene umjetničke prakse. Kroz bogat opus koji obuhvaća raznovrsne discipline, akcije, performanse, slikarstvo, fotografiju, umjetničke instalacije, videa, ili strategije aproprijacije i reinterpretacije povijesnih predložaka, umjetnik uspostavlja složenu komunikaciju s umjetničkim i kulturnim slojevima nasljeđa, odmjeravajući socijalnu i političku težinu (ili lakoću) umjetnika, umjetnosti i umjetničkih institucija u zadanom vremenu i prostoru. Bitno je da se čuje Glas Umjetnika njegova je često korištena maksima i umjetnički statement sažet u jednoj rečenici.

Na ovogodišnju temu „Tradicijski i umjetnički obrti“ svi učenici su radili likovne radove u različitim crtačkim i slikarskim tehnikama.

Stručna komisija odabrala je deset likovnih uradaka:

5. razred: Martina Perušić, Dea Spoja, Kiara Plavotić, mentorica Larisa Dragelj, asistentica Iva Štefanac

6. razred: Marija Jedriško, Lovro Hlača, Maria Lucrezia Cekuš, mentorica Tea Paškov Vukojević, asistentica Andrea Dujmešić Kopić  

7. razred: David Dujmović, Borna Banković, mentor Boris Herceg

8. razred: Lea Milotić, Anđela Maslać, mentorica Laura Herceg